Višak vlage jedan je od kritičnih faktora koji doprinose razvoju plesni. S obzirom na to da žitarice često apsorbuju vlagu iz vazduha, treba voditi računa prilikom njihovog skladištenja, savjetuje
Milica Rašović, diplomirani inženjer poljoprivrede.
– Grinje i insekti koriste hranjive sastojke iz zrna, a kao proizvod te reakcije nastaje voda, koja je idealan preduslov za nastajanje buđi. Insekti oštećuju zaštitni sloj zrna, što doprinosi bržoj apsorpciji vlage. Tačnije, oštećena zrna upijaju vlagu pet puta brže, nego ona koja nisu oštećena - kaže
naša sagovornica. Ona dodaje da imajući u vidu ove faktore, na farmi „Rašović” strogo vode računa o temperaturi kao bitnom faktoru, jer često temperatura ima direktan uticaj na pojavu buđi i mikotoksina.
– Kaže se da što je temperatura viša, ima i više buđi. Međutim, to važi uglavnom za gljivu aspergillus, odnosno za aflatoksin. Optimalna temperatura za razvoj ove gljive je od 24 do 35 stepeni. Ona može da se razvija i na nižoj temperaturi, ali znatno sporije. Optimalna temperatura za razvoj penicilijum buđi je između 18 i 32 stepena, a brže se razvija na višim temperaturama. Na nižim temperaturama razvija se mikotoksin iz porodice fusarium (fussarium) – upozorava Rašovićeva.
Ako se sijeno balira dok je pomalo vlažno, može doći do buđanja ili samozagrijevanja, a mogu se dogoditi i oba procesa. Skladištenje žitarica od presudnog značaja za kvalitet.
– Bijela prašina, koja se povezuje sa procesom buđanja, bitna je zbog zdravlja grla. Konzumiranjem ovakve hrane, smanjuje se količina unijete hrane. Spore iz ovih gljiva mogu dospjeti do disajnih organa. Sa druge strane količina buđi u silaži je jako mala. Ako je količina buđi u silaži visoka, onda sam proces nije obavljjen kako treba. U tom slučaju ili silaža nije bila dobro pokrivena, nije bilo dovoljno vlage, ili je prezrela. Ako se silaža ne pripremi kako treba može doći do kontaminacije gljivom, koja po sastavu, mnogo podsjeća na kvasac. Ovakva silaža je lošeg ukusa i gubi dosta hranjivih materija i skraćuje rok trajanja – upozorila je Rašovićeva.
Ukoliko životinja pojede buđavu silažu to može da izazove velika oštećenja na jetri, imunološku disfunkciju i da smanji produktivnost grla.
– Krave imaju mogućnost da mikotoksine „preoblikuju” u manje toksične varijante. Živina i svinje nemaju tu mogućnost tako da je na njih uticaj mikotoksina veći. Buđ je opasna za steone i mlade krave, jer može dovesti do trenutnog ili trajnog poremećaja plodnosti. Pored toga što može da naškodi životinjama pojava mikotoksina može da utiče i na povećanje troškova proizvodnje – kaže Rašović.
A.D.
Pravilno čuvanje stočne hrane– Silosi su adekvatniji za čuvanje hrane od otvorenih prostora. Potrebno je spriječiti glodare, ptice i insekte da dopru do hrane. Ne možete se zaštititi u potpunosti, ali je svakako treba povećati sigurnosne mjere.
Ako je moguće sijeno treba čuvati na dobro provjetranim mjestima ili ako ste u mogućnosti da sijeno miješate sa vlažnim vrstama hrane kao što su silaža, repin rezanac ili tečni suplementi za ishranu stoke. Ovo se posebno preporučuje za steone krave i za mladu još nejaku telad. Možete da pomiješate zdravo i već ubuđalo sijeno u razmjeri pola-pola, i na ovaj način smanjićete potencijalno loš uticaj buđi na zdravlje stoke. Da biste spriječili pojavu buđi u silaži potrebno je da se striktno pridržavate pravilnog načina proizvodnje – kaže Milica Rašović.
